Emmiliy Emma Wolf
RELIGIJE
Koja je
uloga religija:potaknuti ili zaustaviti rat--odnosno,dali bi bilo ratova da
nema religija???
(What is the role of religion:to encourage or stop the war--or whether it
would be wars that no religion??)
Povjest ljudske civilizacije pokazuje se kao povijest ubijanja,progona,zatiranja,kao povijest u kojoj su najvećim dijelom religija i rat bili jedno s drugim izuzetno tijesno povezani.Nasuprot tome,sve religije u današnje vrijeme javnost obasipaju tvrdnjama o svojoj miroljubivosti.No,malo preciznijom analizom pokazuje se da one to--zbog svojih unutarnjih razloga--nisu niti mogu biti.Ne treba se s toga čuditi da se pitanje o tijesnom odnosu religije i terorizma,religije i rata,a time religije i mira,kao i pitanje potencijala nasilja u relgijama(svejedno propagiraju li one nasilje ili mir),počelo intenzivnije postavljati nakon 11.rujna 2001.godine.Potaknut tvrdnjom jednoga od najvećih suvremenih katoličkih teologa,Hansa Künga,da ,,,nema mira među narodima bez mira među religijama,,,autor nastoji u nauku sadržanom u ,,,svetim knjigama,,,najznačajnijih živućih religija svijeta---budizma,hinduizma,islama,kršćanstva i židovstva--pronaći odgovor na pitanja jesu li i koliko te religije povezane s ratom,iniciraju li ga radi ostvarenja svoga cilja da svi ljudi svijeta budu njihovi članovi i opravdaju li rat privatizacijom vrhovnoga božanstva(Boga),s kojim se treba boriti protiv drugih(Ako je Bog na našoj strani,onda je Sotona na strani neprijatelja,,).U traganju za odgovorom na ta pitanja,autor u prvome dijelu rada donosi najrelevantnije definicije rata i religije,kako one sa stajališta teologija spomenutih religija tako i one sa stajališta socioreligijske znanosti,zatim predočuje različita teoloska i sosioreligijska tumačenja vjerskoga rata,svetoga rata,križarskih ratova,pravednoga rata( bellum iustum ),bratoubilačkog rata,ratnih junaka(svetaca),te vjerskih konotiranih ratova i,najnovije vrijeme,vjerskoga terorizma.Analizom ,,svetoga nauka,,gore spomenutih religija,autor u drugome dijelu traži odgovor na pitanje,jesu li
Iako su ratovi i religije
neke od najrasprostranjenijih pojava u ljudskom rodu,o njihovim počecima znamo zaista malo ili gotovo ništa.Ipak,sociologije i etnologije škole su
odmah od početaka svojeg učenja obično zauzimale posve oprečna stajališta spram tog fenomena.Jedni
su smatrali da je u predpovijesti vladalo idilično stanje bez ratovanja,sa čovjekom
iznimne dobrote i vjerom u monoteističko Najviše Biće,dok su drugi na izvorištu vremena stavljali opći i ratnički metež,ljudsku okrutnost i
kanibalističko bezvjerje.U novije doba došlo je do smirivanja ideoloških
suprostavljanja,pa se o podrijetlu rata i religije raspravlja umjerenije i bez
isključivosti.Podijelom rada i ustrojem države,mjenjaju
se uloge rata i religije.Svakako,u prvom razdoblju rat je bio shvaćen kao veliki religijski obred sa svim pripadajućim svečanostima.u drugom razdoblju--države i podjele rada--religija služi ratničkom pozivu i vojničkom
pothvatu,upriličenjem inicijacijskih kušnji budućih bojovnika.Posebnu ulogu u
tome igraju srednjoeuropska tajna ratnička društva s vukom kao svojim simbolom.Poslije se oblikuju brojni bogovi rata i
ratničke civilizacije:meksička,iranskog
mitraizma i japanskog zen..budizma.Zahvaljujući istraživanjima G.Dumezila otkrivena
su brojna paralelna božanstva rata i ratničkih klasa u cijelom indoeuropskom povijesnom prostoru.Čini se da najbolje tumačenje ratova
i religije--kao zajedničke tvorbe--pruža sociologijski funkcionalizam,dok za drugo razdoblje valja pribjeći teoriji legitimacije i ideologizacije.Na toj razini logični je postaviti slijedeće pitanje:zašto se velike povjesne monoteističke religije
lakše vezuju uz čin ratovanja nego što su to činile starije politeističke religije???Odgovor treba potražiti u
sveprisutnoj teološkoj obradi religioznog
iskustva i u zanemarivanju toga iskustva
Nastavlja se...
hvala vam na pozornosti..
Emmiliy Emma Wolf
